‘IA Ō GATASI LE FUTIA MA LE ‘UMELE
“GAGANA – LEO o le AGANU‘Uâ€
“LEAI SE GAGANA, MOU LE AGANU‘U, LEAI SE AGANU‘U, UA PO LE NU‘Uâ€
O le ‘ofe fagota ua fa’amauina i le tu’au (vaega ole va’a/la’au tusa’o, e tutÅ« ai ‘au o ‘ofe fagota, e i tua teisi ane o le nofoa ole tautai) i se ‘afa ua fili fa’alapotopoto, ua ta’ua lea o le futia.
O le fa’atausi’usi’u o ‘ofe fagota mo le alogaatu, ua lagolelei i se tulaga ua fausia ma ua mausalÄ« lona saisaiga i le isi fo’i filigamaea ‘afa, o le umele lea.
E matuÄ tatau ona tutusa lelei le malolosi o nei filigÄmaea ’afa, ne’i motu se tasi, pe a o’o ina ‘ai se atu, ona le aogÄ lea o le faiva, e le toe ‘ai se atu, ua teva pe sosola ese.
O le fa’atatau: O le futia =aganu’u. O le umele = gagana
O le fa’a-Samoa – E le mafai ona Å ‘ese’ese vaega ia e lua, o le gagana o le leo (fofoga) lea o le aganu’u a Samoa.
FA’AILOGA FA’APITOA & VAEGA ‘ESE’ESE
O le mamanu/ata va’aia ua i le fa’ailoga autÅ« mo le fono, o le ata o le umele ua noamau i le i’u o le tu’au, ma le futia, o le ‘afa lea mai lalo ifo o le nofoa o le tautai. O le noataga fa’atasi o nei filigÄmaea ’afa, ua avea o le malosi’aga e fa’amoemoe iai le a’e manuia o le faiva.
O le ta’amilosaga o le fa’ailoga filifilia o le fonotaga (English – logo), o foliga lava o se va’aalo. O ata o i totonu, ua fa’atusa i le fa’asolo a le tulÄfale. O le tÄÅ«a o le tulÄfale, ua ia te ia le nafa, tiute, tofi, tomai, o le failauga Samoa. O le tulÄfale o le fofoga mo le aganu’u e ala i le laugaina o le gagana Samoa.
“Ia Å Gatasi le Futia ma le ‘Umeleâ€